Bilješke Leonarda Da Vinčija o karakteru životinja

Pegasus

Pegasus

Nedavno mi otac reče kako sam plaho nemiran, zadržim se na nekom mjestu par minuta, a onda – hop!, nestanem…a ja sam mu odgovorio kako bi dobro bilo da sam stvoren kao konj i to divlji, na što se on, naravno, nasmijao. Da sam konj, kažem ja njemu, onda bih, koliko mi je volja, galopirao nekom prostranom livadom, to bi bila prava sloboda – “dok te neko ne bi uhvatio“, kaže on.  Na to mu ja odgovorim „Eeee,…ne znaš ti kakav bih ja konj bio!

Par dana nakon toga, a u slučajnosti ne vjerujem, čitam bilješke Leonarda da Vinčija i među njima nailazim na određene osobine, meni vrlo interesantne, karakteristične za pojedine životinjske vrste, pa sam se potrudio da iz knjige „The Notebooks of Leonardo Da Vinci“ – (The Project Gutenberg e-Book) prenesem neke od njih.

 

Proučavanje navika i života određenih životinjskih vrsta

Tuga
…odlikuje gavrana koji, kad vidi da su njegovi mladunci na svijet došli bijeli, shrvan tugom napušta gnijezdo i ne vraća se u njega, čak ni da ih nahrani, dok ne primjeti da se pojavilo prvo crno pero.

Nezahvalnost
…golub je pravi simbol za nezahvalnost, jer kad odraste dovoljno da ga više nije potrebno hraniti, počinje se boriti s ocem i ne prestaje dok ga ne protjera iz gnijezda, koje onda prisvoji, kao i golubice koje nađe u njemu.

Darežljivost
…za orla se kaže da nikad nije pretjerano gladan i da skoro uvijek ostavi dio svog plijena pticama koje su oko njega,…onima koje se same ne mogu snaći za hranu i time su zavisne od njegovog ulova.

Ponos
…soko nikad ne lovi sitan plijen niti će se poniziti toliko da jede lešinu, radije će umrijeti od gladi. Uvijek se trudi da je najveći među pticama, a ponekad se u zanosu usudi napasti i kralja među pticama – orla.

Poniznost
…najupečatljiviji primjer ove osobine kod životinja je primjer jagnjeta, koje će se ponizno predati svakoj životinji; kad se prinese kao „obrok“ nekim zatočenim zvjerima, npr. lavovima. Ono je toliko umilno i ponizno da se nerijetko desi da ih lavovi ne žele ubiti…nego se igraju s njima.

Vjernost
…grlica je zauvijek vjerna svome partneru, tako da, ako se desi da jedno od njih umre, drugo ostaje vjerno do kraja svog postojanja,…iz tog razloga više nikad ne sjedi na zelenilu i nikad više ne pije čistu vodu.

Razvrat
…je karakteristika šišmiša, utoliko da ne bira ni broj ni spol partnera, niti bili kakvo pravilo u parenju; jedino pravilo koje ima je promiskuitet,…bilo ženka sa ženkom ili mužjak sa mužjakom.

Discipliniranost
…kad se vuk prikrada nekoj štali, kako bi za večeru sebi osigurao nešto od stoke,…ukoliko naiđe na neku zamku, koja mu priklješti nogu i natjera ga da zavija i tako uzbuni vlasnika – on radije odgrize sebi nogu i kazni se zbog vlastite grješke,…a ne pusti pri tome ni glasa.

Plašljivost
…zasigurno je karakteristika zeca, koji je uvijek preplašen; u jesen kad počinju sa drveća padati krupnije liske uvijek mu zadaju muke kad udare od tlo, jer on od straha skoro da poleti.

Ljubav prema mladuncima
…je kod pelikana tolika da, ako nađe svoju mladunčad mrtvu po povratku u gnijezdo, npr. od ujeda zmije, ugrize sebe za srce od tuge i okupa svoju mrtvu mladunčad vlastitom krvlju pokušavajući da ih „vrati u život“ (što mu je nekad vjerovatno i pošlo za rukom, obzirom na Leonardove bilješke).

Licemjerje
…kad krokodil uhvati čovjeka u svoje ralje, za tren oka ga ubija, a nakon toga dugo lije suze i jauče; kad završi sa lažnom žalopojkom prema svojoj žrtvi se stropošti i s najvećom pohlepom je proždere.
[N: u medicini postoji opisano patološko stanje krokodilskih suza pri žvakanju!]

S L O N
…ova ogromna životinja posjeduje osobine koje se rijetko nađu kod čovjeka (današnjeg pogotovo), prema kojima je slon iskren, mudar, pošten i pravedan, a ima i poseban „religijski osjet“: Čim se pojavi prvi „mlađak“ (mjesec) ove grdosije se okupljaju u krda i idu na ritualno kupanje, čisteći jedni druge, a nakon što su pozdravili „planetu“, vraćaju se u šumu. Kad se neki od njih razboli, legne na zemlju i surlom diže bilje prema nebu, kao da prinosi žrtvu.

Ako im, zbog starosti, ispadnu njihove kljove, oni ih zakopavaju u zemlju. Dok su im još zdrave, jednu kljovu koriste za kopanje korijenja biljaka, a drugu za borbu. Kad ih napadnu lovci ili predatori i savlada ih umor, oni iskopaju svoje kljove kako bi se njima mogli braniti.

Slonovi su vrlo milostive životinje i umiju uvijek da prepoznaju opasnost…ako zateknu čovjeka koji je sam, koji se izgubio u pustinji/savani, oni potraže njegove stope na putu kojim se kretao i ponovo ga usmjere u pravcu kojim se ranije kretao,…kako bi nastavio svoj put. Vrlo brzo uoči izdaju i zasjedu, zbog čega slon zastane i počne da „trubi“ svojom surlom, dozivajući ostale članove krda da formiraju trupu spremnu za odbranu. Slonovi se uvijek kreću u grupi – krdu i to tako da najstariji slon predvodi krdo, a onaj koji je odmah iza njega po starosti ide na začelje kolone.

Slonovi su sramežljive i čestite životinje, koje se najčešće pare po noći i u tajnosti…a krdu se ne pridružuju poslije parenja sve dok se ne okupaju u rijeci. U njihovoj prirodi nije da povrjeđuju slabije od sebe, niti da uopšte povrijede nekoga osim ako su izazvani…ako naiđu na par ovčica koje im se mogu ponekad naći na putu, oni ih sklone sa strane kako ih neko od slonova koji ih slijede ne bi slučajno pogazio.

Kad se desi da jedan od njih upadne u zamku ili neku jamu, ostali se okupe oko rupe i u nju ubacuju granje, debla i kamenje,…kako bi zamka za uhvaćenog slona bila što plića – da bi mogao izaći iz nje. Užasno im smeta hroktanje vepra i kad ga čuju oni se uznemire toliko da počnu gaziti jedni po drugima, ali ne i po njemu. Uživaju u rijekama i uvijek su nekako blizu njih, iako zbog svoje mase ne mogu plivati. Sluđeni su od straha kad ugledaju miševe! 😮

Na njihovim se leđima nastanjuju kolonije sitnih mušica, koje uživaju u njihovoj koži, ali se slonovi često češu granjem, pa se desi najčešće da kolonije budu zbrisane sa lica,…kože.

Kad prelaze preko rijeke, svoju mladunčad slonovi usmjere više uzvodno, tako da ih struja prenese na drugu stranu, a oni ih čekaju nešto niže, nizvodno naprave barijeru, kako ih rijeka ne bi odnijela. Desi se često da ih napadnu krokodili, koji i ako uspiju da ubiju jednog slona, bivaju „dokrajčeni“ masom potencijalnog plijena.

Dakle? Koja si životinja? 😮

The Project Gutenberg: Notebooks of Leonardo Da Vinci
preveo: Rusmir Gadžo

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s